Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

BESPLATNO | Propisi Crne Gore / Registar službenih glasila / Neradni dani Crne Gore

Alarm za glasila

Alarm za glasila Vas informiše o najnovijim službenim glasilima koja su objavljena

ZAKON

O PRIPRAVNICIMA U SUDOVIMA I DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU I PRAVOSUDNOM ISPITU

("Sl. list CG", br. 55/2016 i 57/2016 - ispr.)

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se posebni uslovi i postupak zasnivanja radnog odnosa u svojstvu pripravnika u sudovima i Državnom tužilaštvu i njihovo stručno osposobljavanje, kao i uslovi i način polaganja pravosudnog ispita.

Pripravnik

Član 2

Lice koje prvi put zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika u sudovima, odnosno Državnom tužilaštvu, pored uslova za zasnivanje radnog odnosa pripravnika u sudu i Državnom tužilaštvu propisanih Zakonom o sudovima i Zakonom o Državnom tužilaštvu, mora imati položen ispit za provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno Državnom tužilaštvu (u daljem tekstu: ispit za pripravnike).

Stručno osposobljavanje

Član 3

Pripravnik u sudu, odnosno Državnom tužilaštvu ima pravo i obavezu da se stručno osposobljava u skladu sa ovim zakonom.

Pravosudni ispit

Član 4

Na pravosudnom ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalnu primjenu propisa i vršenje pravnih poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uslov za rad predviđen taj ispit.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 5

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. PRIPRAVNICI U SUDOVIMA I DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU I NjIHOVO STRUČNO OSPOSOBLjAVANjE

1. Utvrđivanje potrebnog broja pripravnika

Plan potrebnog broja pripravnika

Član 6

Potreban broj pripravnika u sudovima i Državnom tužilaštvu utvrđuje se u skladu sa planom potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore, odnosno planom potrebnog broja pripravnika u Državnom tužilaštvu.

Planovi iz stava 1 ovog člana, donose se za vrijeme od tri godine.

Plan potrebnog broja pripravnika u sudovima i Plan potrebnog broja pripravnika u Državnom tužilaštvu sadrži broj pripravnika koji će biti primljeni na stručno osposobljavanje u naredne tri godine za koje se ti planovi donose.

Broj pripravnika u sudovima iz stava 3 ovog člana određuje se na osnovu broja sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim sudovima, Privrednom sudu Crne Gore, Upravnom sudu Crne Gore i višim sudovima i to, po pravilu, na troje sudija jedan pripravnik, a potreban broj pripravnika u Državnom tužilaštvu iz stava 3 ovog člana određuje se, po pravilu, prema broju državnih tužilaca u višim i osnovnim državnim tužilaštvima, i to na tri državna tužioca jedan pripravnik.

Plan potrebnog broja pripravnika u sudovima donosi predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud), a Plan potrebnog broja pripravnika u Državnom tužilaštvu donosi vrhovni državni tužilac.

Planovi iz stava 1 ovog člana, mogu se mijenjati ako se u toku važenja plana izmijene okolnosti na osnovu kojih je izvršena procjena potrebnog broja pripravnika.

2. Ispit za pripravnike

Vrijeme polaganja ispita

Član 7

Polaganje ispita za pripravnike organizuje se dva puta godišnje.

Vrijeme i mjesto polaganja ispita za pripravnike određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar pravde), na početku godine, a obavještenje o tome objavljuje organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde), na svojoj internet stranici.

Uslov

Član 8

Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.

Javni oglas

Član 9

Javni oglas za polaganje ispita za pripravnike, Ministarstvo pravde objavljuje na svojoj internet stranici 30 dana prije dana određenog za polaganje ispita iz člana 7 ovog zakona.

Prijava za polaganje ispita za pripravnike

Član 10

Prijava za polaganje ispita za pripravnike podnosi se Ministarstvu pravde, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Uz prijavu iz stava 1 ovog člana, kandidat je dužan da priloži dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 8 ovog zakona.

Listu prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove za polaganje ispita za pripravnike sačinjava Ministarstvo pravde i dostavlja je komisiji iz člana 13 stav 1 ovog zakona.

Listu iz stava 3 ovog člana, Ministarstvo pravde objavljuje na svojoj internet stranici.

Odustanak ili nepristupanje polaganju ispita

Član 11

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita za pripravnike u vrijeme određeno za polaganje ispita ili prije početka ispita izjavi da odustaje od polaganja ispita, smatra se da ispit nije polagao.

Pisano testiranje

Član 12

Ispit za pripravnike polaže se putem pisanog testa koji se sastoji od teorijskih i praktičnih pitanja iz ustavnog, krivičnog, građanskog i upravnog prava.

Pisani test iz stava 1 ovog člana, sastavlja komisija iz člana 13 stav 1 ovog zakona, u skladu sa programom polaganja ispita za pripravnike.

Pisani test radi se pod šifrom.

Šifre i imena kandidata stavljaju se u poseban koverat koji se lijepi i pečatira, nakon čega se dostavlja predsjedniku Komisije.

Pisani test nakon što bude ocijenjen dešifruje se u prisustvu kandidata kad se i otvara koverta iz stava 4 ovog zakona, o čemu se kandidati obavještavaju pet dana prije dana određenog za dešifrovanje na internet stranici Ministarstva pravde.

Program i način polaganja ispita za pripravnike utvrđuje Ministarstvo pravde.

Komisija za polaganje ispita

Član 13

Ispit za pripravnike polaže se pred komisijom koju obrazuje ministar pravde za svaku kalendarsku godinu (u daljem tekstu: Komisija za polaganje ispita za pripravnike).

Komisija za polaganje ispita za pripravnike ima osam članova, po dva za svaku oblast iz člana 12 stav 1 ovog zakona, a predsjednik komisije određuje se aktom o obrazovanju Komisije za polaganje ispita za pripravnike, iz reda članova komisije.

Članovi komisije iz stava 1 ovog člana biraju se sa liste ispitivača i to: četiri iz reda sudija, dva iz reda državnih tužilaca i dva iz reda uglednih pravnika sa radnim iskustvom od najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita.

Listu ispitivača iz stava 3 ovog člana utvrđuje Ministarstvo pravde, na osnovu javnog poziva koji se objavljuje jednom godišnje.

Pravo na naknadu

Član 14

Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije za polaganje ispita za pripravnike vrši sekretar koji se određuje aktom o obrazovanju komisije iz člana 13 stav 2 ovog zakona.

Predsjednik, članovi i sekretar Komisije za polaganje ispita za pripravnike imaju pravo na naknadu za rad u visini koju propisuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

Uspjeh

Član 15

Kandidat na ispitu za pripravnike može ostvariti ukupno 80 bodova.

Broj bodova koji kandidat može ostvariti po svakom određenom zadatku ili pitanju određuje Komisija za polaganje ispita za pripravnike prilikom sačinjavanja pisanog testa, tako da za ustavno, krivično, građansko i upravno pravo bude ukupno po 20 bodova.

Uspjeh kandidata na pisanom testu ocjenjuje Komisija za polaganje ispita za pripravnike prema broju bodova koje je kandidat ostvario na pisanom testu.

Kandidat koji je ostvario manje od 40 bodova ukupno nije zadovoljio i može ponovo polagati ispit za pripravnike još dva puta.

Uvjerenje

Član 16

O položenom ispitu za pripravnike Ministarstvo pravde izdaje uvjerenje.

Obrazac uvjerenja iz stava 1 ovog člana, propisuje Ministarstvo pravde.

3. Zasnivanje radnog odnosa

Javni oglas

Član 17

Radi prijema pripravnika u sudovima, odnosno Državnom tužilaštvu, Vrhovni sud, odnosno Vrhovno državno tužilaštvo, objavljuje javni oglas u skladu sa planom potrebnog broja pripravnika u sudovima, odnosno planom potrebnog broja pripravnika u Državnom tužilaštvu.

Javni oglas za popunu slobodnih mjesta pripravnika iz stava 1 ovog člana, objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore", na internet stranici Vrhovnog suda, odnosno Vrhovnog državnog tužilaštva i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Prijava na javni oglas

Član 18

Prijava na javni oglas za prijem pripravnika u sudovima podnosi se Vrhovnom sudu, a prijava na javni oglas za prijem pripravnika u Državnom tužilaštvu podnosi se Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Prijava iz stava 1 ovog člana, sa dokazima o ispunjavanju uslova iz člana 2 ovog zakona, podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Rang lista kandidata

Član 19

Na osnovu blagovremene, potpune i uredne dokumentacije i ostvarenog uspjeha prema broju bodova iz člana 15 ovog zakona, utvrđuje se rang lista kandidata, u roku od 15 dana od isteka roka za prijavljivanje na javni oglas.

Odluka

Član 20

Odluku o izboru pripravnika u sudovima donosi predsjednik Vrhovnog suda, a odluku o izboru pripravnika u Državnom tužilaštvu donosi vrhovni državni tužilac, prema redosljedu utvrđenom na rang listi iz člana 19 ovog zakona.

Ako dva ili više kandidata na rang listi iz stava 1 ovog člana imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a ako su kandidati pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice prednost ima kandidat koji ima veću prosječnu ocjenu na završenom fakultetu.

Protiv odluke iz stava 1 ovog člana, može se pokrenuti upravni spor.

Trajanje radnog odnosa

Član 21

Pripravnik zasniva radni odnos na vrijeme od tri godine.

Pripravniku koji iz opravdanog razloga odsustvuje sa rada duže od jednog mjeseca produžava se pripravnički staž za vrijeme koliko je trajalo odsustvo.

Shodna primjena

Član 22

Na prava iz rada i po osnovu rada pripravnika, shodno se primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

4. Stručno osposobljavanje pripravnika

Stručno osposobljavanje

Član 23

Stručno osposobljavanje pripravnika u sudovima i Državnom tužilaštvu vrši se u skladu sa programom stručnog osposobljavanja pripravnika, koji sadrži praktični i teorijski dio.

Pripravnici u sudu stručno se osposobljavaju da pod nadzorom i uputstvima sudija preduzimaju radnje u manje složenim parničnim, vanparničnim i izvršnim postupcima, kao i u krivičnim postupcima za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.

Pripravnici u Državnom tužilaštvu se stručno osposobljavaju da pod nadzorom i uputstvima tužioca preduzimaju radnje u manje složenim krivičnim postupcima za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.

Program stručnog osposobljavanja pripravnika donosi Ministarstvo pravde uz prethodno mišljenje Opšte sjednice Vrhovnog suda i sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva.

Praktični dio

Član 24

Praktični dio stručnog osposobljavanja pripravnika sprovodi se u sudovima za prekršaje, osnovnim i višim sudovima, Privrednom sudu Crne Gore i Upravnom sudu Crne Gore, i u osnovnim i višim državnim tužilaštvima.

Tokom praktičnog dijela stručnog osposobljavanja pripravnik koji je primljen u sud mora provesti u:

- građanskopravnoj oblasti u prvostepenom i drugostepenom postupku 12 mjeseci;

- prekršajnoj i krivičnopravnoj oblasti u prvostepenom i drugostepenom postupku 12 mjeseci; i

- Upravnom sudu Crne Gore i Privrednom sudu Crne Gore po šest mjeseci.

Tokom praktičnog dijela stručnog osposobljavanja pripravnik koji je primljen u Državno tužilaštvo mora provesti u:

- osnovnom državnom tužilaštvu 18 mjeseci; i

- višem državnom tužilaštvu 18 mjeseci.

Izuzetno od st. 2 i 3 ovog člana, sporazumom između Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva može se predvidjeti da tokom praktičnog osposobljavanja pripravnik koji je primljen u sud može provesti najmanje šest mjeseci u državnom tužilaštvu, kao i da pripravnik koji je primljen u državnom tužilaštvu može provesti u sudu u građanskopravnoj oblasti najmanje šest mjeseci.

Mentor

Član 25

Predsjednik suda, odnosno rukovodilac državnog tužilaštva u kojem se sprovodi praktični dio stručnog osposobljavanja pripravnika, određuje mentora radi praćenja rada pripravnika i sprovođenja programa stručnog osposobljavanja pripravnika.

Za mentora se određuje sudija, odnosno državni tužilac, i to iz suda, odnosno Državnog tužilaštva u kojem pripravnik obavlja stručno osposobljavanje.

Mentor priprema pripravnika za samostalno obavljanje praktičnih zadataka i sačinjava izvještaj o radu pripravnika.

Nadzor

Član 26

Nadzor nad sprovođenjem programa praktičnog dijela stručnog osposobljavanja pripravnika vrši predsjednik suda, odnosno rukovodilac državnog tužilaštva u kojem se sprovodi stručno osposobljavanje.

O sprovođenju programa praktičnog dijela stručnog osposobljavanja pripravnika, mentor je dužan da obavijesti predsjednika suda, odnosno rukovodioca državnog tužilaštva, na njegov zahtjev.

Dnevnik

Član 27

Pripravnik je dužan da vodi dnevnik o sprovođenju programa praktičnog dijela stručnog osposobljavanja koji mu potvrđuje mentor.

Sadržaj, način vođenja i obrazac dnevnika iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo pravde.

Teorijski dio

Član 28

Teorijski dio stručnog osposobljavanja pripravnika sprovodi se u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu na osnovu programa koji se donosi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka u sudstvu i državnom tužilaštvu.

Na osnovu dnevnika o sprovođenju praktičnog dijela programa stručnog osposobljavanja pripravnika iz člana 27 ovog zakona i sprovedenog teorijskog dijela stručnog osposobljavanja pripravnika iz stava 1 ovog člana, Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu pripravniku izdaje potvrdu.

III. PRAVOSUDNI ISPIT

Uslovi

Član 29

Pravosudni ispit može polagati pripravnik koji je završio program stručnog osposobljavanja u sudovima, odnosno u Državnom tužilaštvu, u skladu sa ovim zakonom.

Pravosudni ispit može polagati i lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i ima radno iskustvo na pravnim poslovima:

1) u trajanju od tri godine u Ustavnom sudu Crne Gore, kod advokata ili Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore;

2) u trajanju od četiri godine kod notara ili javnog izvršitelja.

Pravosudni ispit može polagati i lice koje je završilo četvrogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i ima radno iskustvo kao pravnik na pravnim poslovima u drugom državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne samouprave, privrednom društvu ili drugom pravnom licu u trajanju od četiri godine.

Ispitni predmeti

Član 30

Pravosudni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

Pisani dio pravosudnog ispita polaže se iz krivičnog i građanskog prava.

Na usmenom dijelu pravosudnog ispita polažu se sljedeći predmeti:

1) krivično materijalno pravo;

2) krivično procesno pravo;

3) građansko materijalno pravo;

4) građansko procesno pravo;

5) privredno pravo;

6) upravno pravo;

7) radno pravo;

8) ustavni sistem i organizacija pravosuđa; i

9) evropsko konvencijsko pravo - praksa Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde.

Program za polaganje pravosudnog ispita

Član 31

Pravosudni ispit se polaže po programu koji sadrži pravna pitanja, odnosno pravne institute, propise i pravnu literaturu.

Program i način polaganja pravosudnog ispita propisuje Ministarstvo pravde.

Komisija za polaganje pravosudnog ispita

Član 32

Pravosudni ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koju obrazuje Ministarstvo pravde.

Komisija za polaganje pravosudnog ispita ima predsjednika i 10 članova i mandat joj je četiri godine.

Predsjednik Komisije je ministar pravde, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika komisije zamjenjuje član komisije sa najdužim radnim iskustvom u struci.

Članovi Komisije imaju zamjenike.

Tužilački savjet određuje tri člana Komisije i njihove zamjenike iz reda državnih tužilaca koji imaju 12 godina radnog iskustva kao državni tužioci, odnosno sudije, na osnovu javnog poziva i intervjua sa prijavljenim državnim tužiocima.

Sudski savjet određuje pet članova Komisije i njihove zamjenike iz reda sudija koji imaju 12 godina radnog iskustva kao sudije, odnosno državni tužioci, na osnovu javnog poziva i intervjua sa prijavljenim sudijama.

Na sjednici Sudskog savjeta na kojoj se određuju članovi Komisije za polaganje pravosudnog ispita iz reda sudija ministar pravde ne učestvuje u odlučivanju.

Ministar pravde određuje dva člana Komisije i njihove zamjenike iz reda uglednih pravnika koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva, na osnovu javnog poziva i intervjua sa prijavljenim kandidatima.

Rješenjem o obrazovanju Komisije za polaganje pravosudnog ispita određuju se ispitivači za predmete, na pisanom i usmenom dijelu ispita.

Pravo na naknadu

Član 33

Stručne i administrativne poslove za potrebe Komisije za polaganje pravosudnog ispita vrši sekretar koji se određuje iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde.

Predsjednik, članovi i sekretar Komisije za polaganje pravosudnog ispita imaju pravo na naknadu za rad u visini koju propisuje Vlada.

Vrijeme

Član 34

Polaganje pravosudnog ispita organizuje se, po pravilu, četiri puta godišnje.

Obavještenje o datumu, vremenu, mjestu i načinu polaganja pravosudnog ispita, kao i načinu podnošenja prijave sa potrebnom dokumentacijom za polaganje pravosudnog ispita objavljuje se, najkasnije tri mjeseca prije održavanja ispita, na internet stranici Ministarstva pravde.

Prijava

Član 35

Prijavu za polaganje pravosudnog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova iz člana 29 ovog zakona, kandidat podnosi Ministarstvu pravde, najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja o polaganju pravosudnog ispita.

Rješenje o polaganju pravosudnog ispita

Član 36

O polaganju pravosudnog ispita Ministarstvo pravde, na osnovu priloženih dokaza o ispunjenosti uslova iz člana 29 ovog zakona, donosi rješenje.

Rješenje iz stava 1 ovog člana, dostavlja se kandidatu, najkasnije 15 dana prije početka polaganja pravosudnog ispita.

Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.

Pisani dio pravosudnog ispita

Član 37

Pravosudni ispit počinje polaganjem pisanog dijela ispita.

Pisani dio pravosudnog ispita izrađuje se pod šifrom koja se dodjeljuje nakon prozivke kandidata.

Šifre i imena kandidata stavljaju se u poseban koverat koji se lijepi i pečatira, nakon čega se dostavlja predsjedniku Komisije za polaganje pravosudnog ispita.

Pisani dio pravosudnog ispita sastoji se u izradi odluke ili nekog drugog procesnog akta (sastavljanje žalbe, optužnice i sl.) u konkretnim predmetima iz krivičnog i građanskog prava.

Na pisanom dijelu pravosudnog ispita kandidat može da koristi zakone.

Zadatke za pisani dio pravosudnog ispita određuju članovi Komisije za polaganje pravosudnog ispita koji su određeni za pisani dio ispita.

Pisani dio pravosudnog ispita traje po šest sati za svaki pisani rad (iz krivičnog i građanskog prava).

Dešifrovanje pisanog dijela pravosudnog ispita vrši se nakon ocjenjivanja oba pisana rada, u prisustvu kandidata i predsjednika i članova Komisije za polaganje pravosudnog ispita koji su određeni za pisani dio ispita.

Ocjena pisanog dijela pravosudnog ispita

Član 38

Uspjeh kandidata na pisanom dijelu pravosudnog ispita iz svakog predmeta, ocjenjuje član Komisije za polaganje pravosudnog ispita koji je određen za predmet iz kojeg se polaže pisani rad.

Pisani rad ispita ocjenjuje se ocjenom:

1) "odličan" za ostvarenih 71 do 80 bodova;

2) "vrlodobar" za ostvarenih 61 do 70 bodova;

3) "dobar" za ostvarenih 51 do 60 bodova;

4) "zadovoljava" za ostvarenih 41 do 50 bodova;

5) "ne zadovoljava" ako je kandidat ostvario manje od 41 boda.

Ako kandidat nije položio oba pisana rada smatra se da nije položio pravosudni ispit.

Uslov za polaganje usmenog dijela pravosudnog ispita

Član 39

Usmeni dio pravosudnog ispita kandidat može polagati ako je položio pisani dio ispita iz krivičnog i građanskog prava.

Kandidat koji nije položio jedan pisani rad može polagati usmeni dio pravosudnog ispita ako u sljedećem roku ponovi taj pisani rad i dobije najmanje 41 bod.

Ukoliko kandidat ponovi pisani rad i ponovo dobije manje od 41-og boda, smatra se da nije položio pravosudni ispit.

Usmeni dio pravosudnog ispita

Član 40

Usmeni dio pravosudnog ispita polaže se javno u prisustvu članova Komisije za polaganje pravosudnog ispita koji su određeni za usmeni dio pravosudnog ispita.

Svaki član Komisije za polaganje pravosudnog ispita ispituje kandidata iz predmeta za koji je određen.

Usmeni dio pravosudnog ispita, po kandidatu, može trajati najduže 60 minuta.

Ocjena usmenog dijela pravosudnog ispita

Član 41

Ocjenu na usmenom dijelu pravosudnog ispita utvrđuje Komisija za polaganje pravosudnog ispita na osnovu ukupno ostvarenih bodova iz svakog predmeta, tako što se svaki predmet ocjenjuje.

Predmeti na usmenom dijelu ispita ocjenjuju se ocjenom:

1) "odličan" za ostvarenih 71 do 80 bodova;

2) "vrlodobar" za ostvarenih 61 do 70 bodova;

3) "dobar" za ostvarenih 51 do 60 bodova;

4) "zadovoljava" za ostvarenih 41 do 50 bodova;

5) "ne zadovoljava" ako je kandidat ostvario manje od 41 boda.

Smatra se da usmeni dio pravosudnog ispita nije položio kandidat koji je na dva ili više predmeta dobio manje od 41 boda.

Popravni ispit iz usmenog dijela pravosudnog ispita

Član 42

Kandidat koji je na usmenom dijelu pravosudnog ispita iz jednog predmeta dobio manje od 41-og boda ima pravo da u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja usmenog dijela pravosudnog ispita, polaže popravni ispit iz tog predmeta.

Ako kandidat, u roku iz stava 1 ovog člana, ne položi popravni ispit, smatra se da nije položio pravosudni ispit.

Konačna ocjena pravosudnog ispita

Član 43

Komisija za polaganje pravosudnog ispita utvrđuje konačnu ocjenu na pravosudnom ispitu.

Konačna ocjena iz stava 1 ovog člana, utvrđuje se kao zbir ostvarenog ukupnog prosječnog broja bodova na pisanom dijelu ispita koji se množi sa 60% i ukupnog prosječnog broja bodova na usmenom dijelu pravosudnog ispita iz svih ispitnih predmeta, koji se množi sa 40%.

Konačna ocjena utvrđena u skladu sa stavom 2 ovog člana, glasi:

1) "odličan" za ostvarenih 71 do 80 bodova;

2) "vrlodobar" za ostvarenih 61 do 70 bodova;

3) "dobar" za ostvarenih 51 do 60 bodova;

4) "zadovoljava" za ostvarenih 41 do 50 bodova;

5) "ne zadovoljava" ako je kandidat ostvario manje od 41 boda.

O konačnoj ocjeni na pravosudnom ispitu Komisija za polaganje pravosudnog ispita kandidatu dostavlja pisano obavještenje.

Kandidat može pokrenuti upravni spor protiv odluke o konačnoj ocjeni.

Ponovno polaganje pravosudnog ispita

Član 44

Kandidat koji nije položio pravosudni ispit može taj ispit ponovo polagati u prvom narednom roku.

Poslije trećeg puta polaganja pravosudnog ispita u skladu sa stavom 1 ovog člana, kandidat može polagati pravosudni ispit svake dvije godine od dana završetka prethodnog ispita.

Odustanak ili nepristupanje polaganju pravosudnog ispita

Član 45

Ako kandidat ne pristupi polaganju pravosudnog ispita u vrijeme određeno za polaganje ispita ili prije početka pisanog dijela ispita izjavi da odustaje od pravosudnog ispita, smatra se da pravosudni ispit nije polagao.

Ako kandidat izričito ili prećutno odustane od polaganja već započetog pravosudnog ispita (ne preda pisani zadatak, ne pristupi popravnom ispitu u određeno vrijeme i sl.), smatra se da pravosudni ispit nije položio.

Odlaganje započetog polaganja pravosudnog ispita

Član 46

Započeti pravosudni ispit može se odložiti ako je kandidat zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga bio spriječen da nastavi polaganje pravosudnog ispita.

O odlaganju pravosudnog ispita, na zahtjev kandidata, odlučuje predsjednik Komisije za polaganje pravosudnog ispita.

Kandidat kome je odobreno odlaganje pravosudnog ispita, pravosudni ispit polaže u narednom ispitnom roku.

Ako kandidat ne pristupi zakazanom polaganju pravosudnog ispita na dan koji je određen u skladu sa stavom 3 ovog člana, smatra se da pravosudni ispit nije položio.

Udaljenje sa pravosudnog ispita

Član 47

Ako se kandidat na pisanom ili usmenom dijelu pravosudnog ispita služi nedozvoljenim sredstvima, odnosno pisanim ili tehničkim pomagalima, biće udaljen sa ispita.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, smatraće se da kandidat nije položio pravosudni ispit.

Uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu

Član 48

Kandidatu koji je položio pravosudni ispit ministar pravde izdaje uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu koje sadrži konačnu ocjenu sa brojem ostvarenih bodova.

Obrazac uvjerenja iz stava 1 ovog člana, propisuje Ministarstvo pravde.

Uvid u testove

Član 49

Kandidat ima pravo uvida u ocjene na pisanom i usmenom dijelu pravosudnog ispita, u roku od deset dana od dobijanja obavještenja o konačnoj ocjeni.

Troškovi polaganja pravosudnog ispita

Član 50

Troškove polaganja pravosudnog ispita snosi kandidat.

Visina troškova iz stava 1 ovog člana utvrđuje se aktom iz člana 33 stav 2 ovog zakona.

Evidencija

Član 51

O polaganju pravosudnog ispita Ministarstvo pravde vodi evidenciju.

Evidencija iz stava 1 ovog člana sadrži sljedeće podatke: ime i prezime kandidata, datum, mjesec i godina rođenja; stečeno radno iskustvo; datum polaganja ispita i uspjeh na pisanom i usmenom dijelu pravosudnog ispita.

Zaštita podataka iz evidencije iz stava 2 ovog člana, obezbjeđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Član 52

Kandidati kojima je rješenjem odobreno polaganje pravosudnog ispita u skladu sa članom 3 Zakona o pravosudnom ispitu ("Službeni list RCG", broj 52/04), mogu polagati pravosudni ispit po odredbama tog zakona do 1. marta 2017. godine, pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita obrazovanoj u skladu sa tim zakonom.

Pravo na polaganje pravosudnog ispita pod uslovima propisanim ranijim zakonima

Član 53

Lica koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona zateknu u svojstvu pripravnika u sudu, Državnom tužilaštvu, kod advokata ili notara mogu polagati pravosudni ispit po odredbama ovog zakona, ako do 1. januara 2019. godine ispune uslov za polaganje pravosudnog ispita po odredbama člana 3 st. 1 i 2 Zakona o pravosudnom ispitu ("Službeni list RCG", broj 52/04), odnosno člana 97 stav 4 Zakona o notarima ("Službeni list RCG", broj 68/05 i "Službeni list CG", broj 49/08).

Podzakonski akti

Član 54

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prestanak važenja

Član 55

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o pravosudnom ispitu ("Službeni list RCG", broj 52/04).

Stupanje na snagu

Član 56

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".